Dobrodošli

Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini Friedrich-Ebert-Stiftung započela je sa radom još 1994. god. – dakle još za vrijeme bosansko-hercegovačkog rata. Od 1996. god. Fondacija ima svoj ured u glavnom gradu Sarajevu a od 1998. god. svoje drugo sjedište ima u Banja Luci. Od tada ona na raznovrsne načine prati proces tranzicije u državi.

Mi se zalažemo za kooperativan dijalog između politički odgovornih i civilnog društva. Uz pomoć lokalnih, regionalnih i nacionalnih partnera Fondacija Friedrich Ebert Bosna i Hercegovina organizuje radionice (Workshops), seminare, predavanja i međunarodne konferencije o centralnim društvenim i ekonomsko-političkim temama.


Aktuelnosti

Nejednakost u Bosni i Hercegovini: od praznih džepova do punih sefova

U saradnji sa Centrom za istraživanja GEA iz Banjaluke Friedrich-Ebert-Stiftung uradila je analizu o ekonomskoj nejednakosti u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog istraživanja bio je ukazati na razmjere i karakter nejednakosti u BiH i time podstaknuti rasprave o njenom uticaju na socijalne, ekonomske, političke i druge procese u društvu. U analizi je utvrđeno da se naša zemlja nalazi u samom vrhu Evrope i regiona kada je riječ o ekonomskoj nejednakosti stanovništva. Istovremeno, ova analiza je otvorila i slijedeća važna pitanja za raspravu u narednom periodu:
- U kojoj mjeri postojeći sistemi socijalne zaštite i poreski sistemi doprinose smanjenju ekonomske nejednakosti u BiH,
- Kako postojeća dohodovna nejednakost utiče na ekonomski rast i
- U kojoj mjeri najbogatiji pojedinci mogu da utiču na političke procese u zemlji i da li se sve odluke istinski donose u najboljem interesu građana.

Kompletnu analizu u PDF-u možete preuzeti na linku “Publikacije 2016”.


EuropeCalling – Diskusija o budućnosti socijalne, slobodne i pravedne EU

U ponedjeljak, 20.06.2016 FES Bonn organizuje diskusiju koja će dati odgovore na pitanja što Evropu drži zajedno i kako izgledaju progresivne evropske politike koje mogu dati odgovore na trenutni pesimizam. Konferencija počinje u 12:00, a i Vi možete učestvovati postavljajući pitanja na Twitter (#ec16berlin), a odgovore na pitanja će davati gospodin Martin Schulz, predjsednik Evropskog parlamenta.


Održana panel diskusija: „Šta Bosni i Hercegovini donosi članstvo u EU?“

U ponedjeljak, 13.06. Freidrich-Ebert-Stiftung BiH je zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH organizovala panel diskusiju pod nazivom „Šta Bosni i Hercegovini donosi članstvo u EU?“. Cilj ove diskusije je bio okupiti poduzetnike/ice, predstavnike/ce sindikata, predstavnike/ce pozicije i opozicije sa namjerom da se razgovara o trenutnom stanju u procesu EU-integracija. Diskusija je jasno pokazala da su svi relevatni društveno-politički akteri u BiH i dalje okupljeni oko jednog cilja, a to je ulazak BiH u EU. Istovremeno je bilo kritičnih glasova kada govorimo o dosadašnjem procesu i ostvarenom napretku. Naposljetku je potvrđeno da će dalji proces EU-integracija morati uključivati širu javnost i da ovakvi skupovi mogu dati značajan doprinos.


Politički cafe o evropskim pitanjima: "Pravna država i ljudska prava"

U Banjaluci je 27. maja 2016. godine održan Politički cafe o evropskim pitanjima, koji Friedrich-Ebert-Stiftung organizuje sa Klubom studenata Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke. Ovogodišnja serija EU Cafea otvorena je raspravom o vladavini prava, kao jednoj od tekovina Evropske unije, te razumijevanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, njihovoj zaštiti, slobodi izražavanja, okupljanja, poštenog suđenja, vjerskim slobodama.
Gosti Političkog cafea o evropskim pitanjima bili su Miloš Šolaja, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.
Govoreći o vladavini prava, Miloš Šolaja je ukazao na tri aspekta koji je čine: jedan je filozofski koji je sveo na zaštitu interesa i realizaciju ljudskih prava i sloboda.
Politički aspekt predstavlja sve ono što je u okvirima strukture samog principa vladavine prava definisano i u najširem smislu strukturalno obuhvata dva elementa: jedan pravni, koji se odnosi na zakone koje država donosi i drugi je sama svijest. I treći pravni aspekt odnosi se na sistem propisa i zakona. Dejan Lučka je objasnio na koji način građani jedne države stiču pravo da svoj predmet izlože pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Evropska konvencija o ljudskim pravima postala je sastavnim dijelom Dejtonskog ustava, te se primjenjuje direktno i prioritetno u odnosu na bilo koji zakon u Bosni i Hercegovini.


Historiju feminizma treba čitati kao vodič za razumijevanje sadašnjosti

Četvrti ciklus feminističkih razgovora i predavanja Neko je rekao feminizam? nastavljen je u srijedu, 27. aprila, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, predavanjem Adriane Zaharijević – Šta kažemo kada kažemo riječ na F?
Feministkinja, filozofkinja i prevoditeljica, Adriana Zaharijević, bila je još jednom gošća Sarajevskog otvorenog centra prošle sedmice, kada je održala dva predavanja – jedno u sklopu Feminističke škole Žarana Papić, te drugo kao dio četvrtog ciklusa predavanja i razgovora Neko je rekao feminizam? Njeno predavanje – Šta kažemo kada kažemo riječ na F? bilo je zamišljeno kao otvaranje diskusije, a ne kao davanje odgovora na to šta feminizam jeste. Stoga se Adriana i referirala na istoimeni zbornik tekstova Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na žene XXI veka?, u kojem je posljednji tekst bio njen, a trebao je zaokružiti priču i dati odgovor na pitanje šta je feminizam. dalje


Uspješno završena šesta Politička škola 2016

Dodjelom certifikata završena je šesta Politička škola 2016, koju Friedrich-Ebert-Stiftung organizuje zajedno sa Forumom lijeve inicijative. Cilj ovog obrazovnog programa je da mladim aktivistima/cama iz progresivnih političkih stranaka i organizacija civilnog društva ponudi znanja i vještine koje će im pomoći da vrijednosti socijalne demokratije ugrade u svoje organizacije i u društvo. Dodatni cilj ovog programa jeste izgradnja mreže mladih progresivnih ljudi koji će ovu državu i bosanskohercegovačko društvo moći učiniti boljim.


Prezentacija analize: „Status kandidata za članstvo u EU - Između izazova i slabosti“

Početkom aprila Friedrich-Ebert-Stiftung je u saradnji sa Vanjskopolitičkom inicijativom predstavila svoju novu vanjskopolitičku analizu na temu „Status kandidata za članstvo u EU - Između izazova i slabosti“. Analiza je pisana u svjetlu podnošenja aplikacije za članstvo BiH u EU i treba da ispita izazove i mogućnosti pred kojim će se BiH naći u procesu pristupanja EU. Kao ključni izazov za napredak na tom putu identificirane su poteškoće u postizanju unutarnjeg konsenzusa, prije svega na pitanjima poput mehanizma koordinacije, koji će omogućiti BiH da prema EU govori jednim glasom. Unatoč svemu, iz analize se jasno može vidjeti da BiH nema alternative u priključenju EU i da proces pristupanja BiH  ne smije služiti zadovoljenju partikularnih interesa političkih elita, nego da treba biti vođen interesom svih građana i građanki.


Legalna migracija radne snage je uspjeh! Tržište rada otvoreno za zapadni Balkan: Juratović povlači pozitivnu bilancu

Od 1. januara 2016. godine, osobe iz zemalja zapadnog Balkana imaju priliku da jednostavnije nego što je to do sada bio slučaj počnu raditi u Njemačkoj. Pretpostavke za to su konkretna ponuda za izobrazbu ili konkretna ponuda radnog mjesta te odobrenje Savezne Službe za zapošljavanje (položen ispit za sticanje prednosti; Vorrangprüfung). Uvijek se provjeravaju i uvjeti za zapošljavanje. Oni ne smiju biti nepovoljniji nego što je to slučaj kod ekvivalentnih domaćih uposlenika.

Josip Juratović je izvjestitelj za jugoistočnu Evropu i povjerenik za integraciju ispred SPD-ove frakcije u parlamentu. On se već dugo vremena zalaže za veće mogućnosti u miglraciji radne snage. I sada povlači prvu bilancu. dalje


Žene u jeziku ne treba podrazumijevati

Drugo predavanje 4. ciklusa Neko je rekao feminizam? pozabavilo se iznimno važnom temom rodno osjetljivog jezika, o čemu su govorile Ismeta Dervoz, zastupnica Parlamentarne skupštine BiH u mandatu od 2010. do 2014. godine, te Sandra Zlotrg, profesorica BHS jezika iz Udruženja Lingvisti. Predavačice su u toku svojih izlaganja govorile o tome kako jezik može biti način da se žene dovoljno ili još više osnaže u društvu.
“Feministička borba se odvija na različitim frontovima. Jedan od tih frontova je jezik. Bitno je baviti se jezikom zato što se time bavimo i samima sobom i društvom.” Ovim riječima je svoje izlaganje započela Sandra Zlotrg, koja je potom zamolila sve prisutne da podijele šta su po zanimanju. Neke su osobe za svoje zanimanje upotrijebile imenicu u skladu sa svojim spolom/rodom, dok neke nisu. Sandra je potom objasnila da u ovom slučaju ne postoji pravilno ili nepravilno – ljudi će za svoje zanimanje koristiti, npr. riječ politolog ili politologinja ovisno od svog izbora. “U pravopisu nećete naći odgovor na pitanje šta je pravilno. Gramatike govore o gramatičkom rodu, a rječnici se prave tako da prate jezičku praksu. Nigdje se ne govori o rodno osjetljivom jeziku.”dalje


Žena kao udarnica, radnica, majka i drugarica – i to sve odjednom

Četvrti ciklus predavanja i feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam, u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra i Fondacije Friedrich Ebert u BiH, započeo je 15. marta 2016. predavanjem Andreje Dugandžić i Adele Jušić na temu Izvještaj AFŽ-a BiH o ispunjenju prvog Petogodišnjeg plana u Historijskom muzeju BiH.
Andreja Dugandžić i Adela Jušić autorice su web stranice www.afzarhiv.org – online Arhiva antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Priča o arhivu vezana je za početke organizacije CRVENA, čije su članice i Andreja i Adela. CRVENA je osnovana 2010. godine, a u ljeto 2014. je pokrenuta crowdfunding kampanja kojom je prikupljena svota novca koju su Andreja i Adela iskoristila za kreaciju AFŽ Arhiva. U početku su prikupljale materijale. Krenule su od biblioteke Historijskog muzeja BiH, a u Arhivu BiH su pronašle 10 kutija dokumenata, sa otprilike 7.000 listova papira koje su potom pojedinačno fotografisale. dalje


Prezentacija studije: „Evropska unija i Bosna i Hercegovina – građenje države kroz proces evropskih integracija“

U Banjaluci je 8. marta 2016. godine prezentovana studija: „Evropska unija i Bosna i Hercegovina – građenje države kroz proces evropskih integracija“, u kojoj je analiziran dosadašnji proces integracija BiH u EU kroz prizmu građenja države i institucija. Učesnici debate su predstavili različite perspektive evropskog puta BiH. Tako je ambasador Bugarske u BiH Angel Angelov govorio o iskustvima Bugarske u ovom procesu, ambasador Švajcarske Heinrich Maurer o iskustvima njegove zemlje sa Evropskom unijom. Bivši ambasador BiH u Evropskoj uniji Igor Davidović je prikazao briselski pogled na integracijski put naše zemlje, dok je profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja ukazao na problem neshvaćanja institucionalizma u BiH.


„Izbjeglice žele nešto raditi“

Izvor: www.ipg-journal.de

Preporuka za čitanje od Christopha Zöpela

Zataari u Jordanu postao je jedan od najpoznatijih izbjegličkih logora širom svijeta za sirijske izbjeglice iz građanskog rata. Kilian Kleinschmidt vodio ga je 2013/2014. godine.
Tamo je pronašao potvrdu za dva iskustva. Izbjeglice se koncentriraju na sebe, ne na druge, i žele učiniti nešto. Pritom izbjeglički logor shvataju kao grad, kao „živ grad sa svim njegovim raznovrsnim mogućnostima“. Zaatari je tako postao grad i trebao bi biti prihvaćen trajno – ma kako mi to u međunarodnopravnom smislu shvatili. dalje


Ruševina zvana Evropa

Izvor: www.ipg-journal.de

Kako bismo opet izgradili evropsku kuću, moramo biti složni oko toga kako ona treba da izgleda.
Teorija dezintegracije nas uči da dezintegracija uvijek dolazi sovjom vlastitom brzinom. Drugim riječima, to znači: kada dolazi, ona uvijek dolazi veoma brzo, u svakom slučaju brže nego što misliš. Treba dugo da se izgradi kuća, srušiti se može za svega nekoliko minuta, tako bi glasila slikovita metafora.
Evropska kuća – rečeno riječima Mihaila Gorbačova – kuća takozvanih Ujedinjenih evropskih država, građena preko 60 godina, kuća država koje se, međutim, nikada nisu stvarno politički ujedinile, upravo se ruši, i to brzinom koja naprosto zaprepašćuje svakog posmatrača. dalje


Javni poziv za učešće u Političkoj školi 2016

Friedrich-Ebert-Stiftung BiH, zajedno sa Forumom lijeve inicijative pozivaju sve mlade od 18 do 30 godina starosti da se prijave na Političku školu.
Projekat Politička škola ima za cilj da okupi mlade ljude sa područja cijele Bosne i Hercegovine, te na njih prenese znanje, iskustva i vještine potrebne za političko i društveno djelovanje. Realizacijom projekta želi se doprinijeti razvoju i usavršavanju znanja i vještina mladih ljudi, kao i njihovoj dodatnoj motivaciji za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društvene zajednice. Politička škola traje ukupno šest dana i predavanja će biti održana na dva produžena vikenda (od petka do nedjelje), a po završetku cijelog ciklusa slijedi dodjela certifikata učesnicima.

Javni poziv u cjelosti možete preuzeti ovdje, a aplikacioni formular ovdje.


Razgovor o političkoj volji i političkim elitama

U Banjaluci je 25. februara 2016. godine održana debata o političkim elitama i političkoj volji, na kojoj je i prezentovana knjiga poznate beogradske istoričarke Latinke Perović "Dominantna i neželjena elita". Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić je, analizirajući situaciju u Bosni i Hercegovini, podvukao kako u njoj postoje ljudi koji se profesionalno bave zaštitom vitalnih nacionalnih interesa, takozvani etno-preduzetnici.
„Vladajuće strukture u svakom od tri naroda dijele identične, obično finansijske, interese koje ostvaruje kroz kontrolisani sukob zasnovan na etničkoj osnovi. Na taj način brane svoju hegemoniju nad javnim sredstvima i nad obespravljenim, osiromašenim pratiocima, članovima etnosa“, naglasio je Mujkić. Publicista Ivan Lovrenović istakao je kako su akademske, naučne, intelektualne, vjerske i druge elite u BiH potpuno instrumentalizovane, te su odustale od osnovnog postulata svoga rada, od potrage za istinom.
Istoričarka Latinka Perović zaključila je kako obrt koji se desio devedesetih godina prošlog vijeka, u kojem je od jednog dosta dogmatičnog i fanatičnog komunizma došlo do žestokog i zločinačkog nacionalizma, nije bio sasvim neočekivan. Ona se istovremeno nada da ovo djelo može, pa makar i minimalno, doprinijeti pomjeranju stvari sa mrtva tačke ka putu napretka.


Javni poziv za "Akademiju socijalne demokratije"

Obzirom na uspješno organiziran edukativni program u 2015. godini, Friedrich-Ebert Stiftung BiH i Forum lijeve inicijative i u 2016. godini nastavljaju sa programom za mlade pod nazivom Akademija socijalne demokratije. Cilj Akademije je da kroz rad sa eminentnim stručnjakinjama i stručnjacima doprinese boljem razumijevanju principa i vrijednosti socijalne demokratije u različitim oblastima društvenog djelovanja.
Polaznice/i će se kroz učešće na četiri modula upoznati sa konceptima i uspješnim praksama primjene vrijednosti socijalne demokratije u Evropi i svijetu, kao i analizirati ključne razlike u vrijednosnim stajalištima političkog spektra.

Tekst poziva možete preuzeti ovdje.


Konkurs za učešće na Akademiji ravnopravnosti 2016

Nakon uspješne realizacije Akademije ravnopravnosti u 2015. godini, Fondacija Friedrich Ebert i Sarajevski otvoreni centar sa ponosom objavljuju poziv za učešće na drugoj generaciji Akademije ravnopravnosti – platforme za političko liderstvo i udruženo djelovanje zastupnica_ka, liderki_a političkih stranaka i organizacija civilnog društva.

Tekst konkursa možete preuzeti ovdje.


Žene i muzeji

Posljednje predavanje u okviru serije predavanja i feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam održano je u srijedu, 2. decembra, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, a tema diskusije koja je obilježila kraj trećeg ciklusa ovih predavanja bila je Žene i muzeji. Mjesto gdje se održavaju događaji u sklopu ciklusa Neko je rekao feminizam je već dugo Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, no, upravo je ovo mjesto bilo najprikladnije za diskusiju koja je označila kraj trećeg ciklusa ovog događaja, obzirom na izabranu temu – Žene i muzeji. Tokom jednoiposatne diskusije govornici/e su bili/e Zlatan Delić iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Aida Salketić iz Fondacije Kulturno naslijeđe bez granica (Cultural Heritage without Borders – CHwB) i Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske. Moderatorica diskusije bila je Aida Kalender iz Udruženja Akcija.

Tekst možete preuzeti ovdje.


Naslijeđe mira: Bosna i Hercegovina 20 godina poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma

Dejtonskim mirovnim sporazumom je 1995. godine završen rat u Bosni i Hercegovini. Dvadesetu godišnjicu ovog sporazuma, Friedrich-Ebert-Stiftung BiH je uzela kao povod da se analiziraju i diskutuju uspjesi ovog sporazuma, ali i trenutni izazovi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Rezultati tih nastojanja su se našli u publikaciji  „Naslijeđe mira: Bosna i Hercegovina 20 godina poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma“, koja nudi detaljnu analizu aktuelnog socijalno-ekonomskog stanja.
Deset uglednih autora/ica ispituju pozadinu neuspjele transformacije države, pri čemu su ih vodila pitanja koji su uzroci političke stagnacije, socijalnih neprilika i stagnacije na putu ka EU? U kojoj mjeri je Dejtonski ustav zaslužan za kontinuirani reformski zastoj u BiH ili se dejtonska struktura koristi za opravdanje izostanka reformi, te koje su opcije za pozitivni razvoj u okviru dejtonskog konteksta? Predstavljanju studije su prisustvovali predstavnici/e ambasada u BiH, predstavnici/e parlamenata i predstavnici/e nevladinih organizacija.


Završen program "Političke akademije"

Treći, ujedno i završni kurs Političke akademije, koju Friedrich-Ebert-Stiftung organizuje u saradnji sa Nezavisnim univerzitetom Banjaluka i Centrom za studentsku demokratiju, održan je u Banjaluci  1. i 2. oktobra 2015. godine.

Program trećeg kursa obuhvatio je predavanja i praktične vježbe o Evropskoj uniji. Učesnici su imali priliku u okviru više diskusija sa parlamentarcima, uglednim profesorima, političarima i novinarima iz BiH i regiona da čuju argumente za i protiv Evropske unije.


Politički kafe o evropskim pitanjima

U prepunoj Sali Narodne skupštine Republike Srpske na Političkom cafeu o evropskim pitanjima u Banjaluci 1. oktobra 2015, koji je Friedrich-Ebert-Stiftung organizovala u saradnji sa Klubom studenata Fakulteta političkih nauka i Političkom akademijom, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić istakao kako je uvjeren je da Evropa sada smatra da i zemlje zapadnog Balkana treba da budu dio Evropske unije i to skorije nego što se mislilo, što je ohrabrujuće i za Bosnu i Hercegovinu.
Zastupnik SDP-a Hrvatske u Evropskom parlamentu Tonino Picula je istakao kako jepogled iz Brisela na BiH je drugačiji, jer da nije tako ne bi prije nekoliko mjeseci bio dogovoren jedan novi pristup, ponuda BiH, da se neki uvjeti stave s strane, a da se naglasi ono što zemlja može savladati.
Hrvatski ambasador u BiH Ivan del Vechio potcrtao je značaj podrške koju će Hrvatska pružiti našoj zemlji na evropskom putu. U EU Cafeu su sudjelovali parlamentarci, predstavnici izvršne vlasti entiteta, studenti, predstavnici civilnog društva.


Okrugli sto: „Mediji i pomirenje“

Kako su novinari odgovorni za prenošenje konflikta, odgovorni su i da govore o pomirenju, zaključeno je na okruglom stolu  „Mediji i pomirenje“, koji je Friedrich-Ebert-Stiftung organizovala sa Klubom novinara Banja Luka Udruženja „BH Novinari“ u Banjaluci, 20. septembra 2015. godine.

Također je istaknuto kako novinari ne treba da šute i čekaju da se situacija sama promijeni, te da je prvi korak na putu ka pomirenju početi stvari i događaje nazivati svojim imenom. Novinari nemaju pravo da se poistovjećuju sa svojim narodom bez ikakvog kritičkog promišljanja, ma kako to u vremenu korporativnog novinarstva bilo teško, još je jedan od zaključaka ovog skupa.


Regionalna konferencija: “Kritička kultura sjećanja – između sjećanja, poricanja i zaborava”

Kritički odnos prema prošlosti bila je tema regionalne konferencije: “Kritička kultura sjećanja – između sjećanja, poricanja i zaborava”, koju je Friedrich-Ebert-Stiftung organizovala u saradnji sa Centrom za demokratiju i tranzicionu pravdu u Banjaluci, 18. septembra 2015. godine.
Učesnici konferencije su zaključili kako se prošlost kod nas doživljava kao prostor za njegovanje zaborava, te da veliki broj ljudi sasvim dobro živi u lažnim sjećanjima i nema potrebu da se nešto sa tim učini. Kultura sjećanja podrazumijeva proces u kojem se njeguje osjećaj za drugoga, nastojanje da se prepozna zlo i da se stvori empatija za drugoga. Kako se kod nas u školama uče različite istine, tako se djeca odgajaju za buduće konflikte ili u najmanju ruku na taj način gradimo veliku etničku distancu među njima.

Kompletnu publikaciju u PDF-u možete preuzeti na linku “Publikacije 2015”.


Razgovor o ljevici: "Identitet, kriza i izazovi u Bosni i Hercegovini danas“

Friedrich-Ebert-Stiftung i Forum sindikalnih aktivista i aktivistica SDP BiH su 18.09.2015. održali panel-diskusiju na kojoj su ugledni/e bosanskohercegovački intelektualci/ke kroz dinamičnu i interaktivnu diskusiju razgovarali/e o temeljnim vrijednostima i principima ljevice danas. Fokus diskusije bio je na potencijalu ljevice da mobiliše snage za društvene promjene koje su nephodne za izgradnju BiH kao dobrog društva.

Jedan od zaključaka ove diskusije je da je ljevica u krizi u cijeloj Evropi, ne samo u BiH. Njen najveći unutrašnji neprijatelj je nacionalizam, a najveću vanjsku prijetnju predstavlja neoliberalizam. Ključni izazov za stranke ljevice je da zadrže norme države socijalnog blagostanja prilikom sprovodjenja mnogih najavljenih socio-ekonomskih reformi. Samo kroz dobre javne politike ljevica će uspjeti vratiti povjerenje i okupiti ljude.
Tom prilikom predstavljena je nova publikacija “Razgovor o ljevici: Identitet, kriza i izazovi u Bosni i Hercegovini danas“. Cilj ove knjige je da kroz otvorenu i dinamičnu debatu, u kojoj učestvuju različiti društveni akteri, utiče na razvoj ljevičarskog diskursa kao i na oblikovanje i ocjenu javnih politika u društvenom, političkom i ekonomskom kontekstu Bosne i Hercegovine.

Kompletnu publikaciju u PDF-u možete preuzeti na linku “Publikacije 2015”.


Uspješno realizirana prva "Ljetna škola sjećanja"

Imajući u vidu da su u bosanskohercegovačkom društvo i dalje prisutna različita tumačenja i interpretacije dešavanja devedesetih godina, Friedrich-Ebert-Stiftung je početkom septembra, zajedno sa Istraživačko-dokumentacionim centrom organizovala prvu Ljetnu školu sjećanja.

Škola je imala za cilj da okupi mlade ljude zainteresirane za kulturu sjećanja i da im kroz nekoliko predavanja istaknutih univerzitetskih profesora ponude teorijska znanja o kulturi sjećanja, jačajući na taj način njihove kompetencije za dalji rad u ovoj oblasti.


Kratka analiza: “Masa bez broja i plana povratka”

Prema podacima EUROSTAT-a BiH godišnje napušta oko 20.000 ljudi i taj trend je u porastu. U 51 zemlji svijeta živi oko 1,9 miliona bh. iseljenika, što je polovina ukupnog procijenjenog broja  stanovnika BiH iz 2013.  godine. Precizni podaci o tome ko napušta BiH i koliko je visokoobrazovanih kadrova i stručnjaka napustilo našu zemlju, nažalost, ne postoje, ali relevantne međunarodne institucije navode da se po negativnom trendu odljeva mozgova BiH nalazi na dnu svjetske ljestvice. Ko odlazi, a ko ostaje? Koji su uzroci odlaska, a koje posljedice?

Odgovore na ova pitanja potražite u tekstu na ovom linku ovdje.