Dobrodošli

Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini Friedrich-Ebert-Stiftung započela je sa radom još 1994. god. – dakle još za vrijeme bosansko-hercegovačkog rata. Od 1996. god. Fondacija ima svoj ured u glavnom gradu Sarajevu a od 1998. god. svoje drugo sjedište ima u Banja Luci. Od tada ona na raznovrsne načine prati proces tranzicije u državi.

Mi se zalažemo za kooperativan dijalog između politički odgovornih i civilnog društva. Uz pomoć lokalnih, regionalnih i nacionalnih partnera Fondacija Friedrich Ebert Bosna i Hercegovina organizuje radionice (Workshops), seminare, predavanja i međunarodne konferencije o centralnim društvenim i ekonomsko-političkim temama.


Aktuelnosti

Serija medijskih analiza

Foto: buka

Friedrich- Ebert–Stiftung u saradnji sa Lejlom Turčilo, profesoricom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu objavljuje seriju kratkih analiza u oblasti medija. Prvu analizu o  medijskom vlasništvu i političkom klijentelizmu donosimo u nastavku.

Druge dvije analize, jedna koja se bavi govorom mržnje u bh javnom prostoru: medijskim i vanmedijskim akterima, te druga o medijskoj pismenosti bit će objavljene uskoro.

Tekst analize možete preuzeti ovdje.


„Između sjećanja, poricanja i zaborava – o kulturi sjećanja u BiH 20 godina nakon rata“ – Tri studije slučaja

O zločinima koji su počinjeni u periodu od 1992. – 1995. na području BiH, ne postoji skoro nikakav konsenzus među političkim elitama, a samim tim ni u društvu. Sjećanje na ove događaje, kao izraz respektiranja žrtava i njihovih porodica, često bivaju također kamenom spoticanja daljem društvenom razvoju. Kultura sjećanja koja se razvija u bosanskohercegovačkom kontekstu, kao značajan nedostatak ima isključivo prikazivanje svojih žrtava, zanemarujući stradanje i tugu drugih.

Kao doprinos debati kako se sjećamo određenih događaja, Friedrich-Ebert Fondacija objavljuje seriju od tri kratke studije slučaja pod nazivom „Između sjećanja, poricanja i zaborava – o kulturi sjećanja u BiH 20 godina nakon rata“. Cilj ovih kratkih studija je da analizira politike i kulturu sjećanja različitih društveno-političkih aktera u pojedinim sredinama. Ove studije će se ticati sjećanja na zločine počinjene nad Srbima u opkoljenom Sarajevu, zločine nad nesrbima u Prijedoru i naposljetku zločine koji su počinjeni tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u slučaju Grabovica i Dretelj.


Žene bez lica - Feminizam nije prepoznao žene sa invaliditetom?

Treći ciklus predavanja i feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam? nastavljen je u petak, 26. juna, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, kada je predavačica Tanja Mandić Đokić održala iznimno zanimljivo predavanje pod nazivom Žene bez lica – Kako feminizam nije prepoznao žene sa invaliditetom? te rasvijetlila neka od pitanja koja se često postavljaju kada su u pitanju žene sa invaliditetom i njihova pozicija u savremenom feminističkom pokretu.

Ključna stvar koju je Tanja spomenula odmah na početku je činjenica da ni društvo, a ni sam pokret lica s invaliditetom, nije prepoznao da postoje žene s invaliditetom i muškarci sa invaliditetom, odnosno da nije u pitanju homogena grupa bez ikakvih drugih obilježja. “Kada nas društvo posmatra izvana, mi smo svi invalidi. Kao da nemamo svoje uloge i kao muškarci i kao žene, i kao da nemamo i sve druge poteškoće i radosti koje proizlaze iz toga”, objasnila je Tanja. Pitanje invaliditeta je zapravo pitanje tolerancije prema različitosti, smatra ona.

Tekst o ovom predavanju možete preuzeti ovdje.


Prezentacija analize: Ekonomske prilike u Rusiji i moguće posljedice po zapadni Balkan (s fokusom na Bosnu i Hercegovinu)

U srijedu, 24.06.2015. godine Friedrich-Ebert-Stiftung i Vanjskopolitička inicijativa BH predstavile su u Banjaluci novu analizu pod nazivom „Ekonomske prilike u Rusiji i moguće posljedice po Zapadni Balkan (s fokusom na Bosnu i Hercegovinu)“. Posljedice utjecaja Rusije na Zapadni Balkan su već dugo jako važna tema, a dodatno je dobila na značaju nakon krize u Ukrajini.

Analiza nudi odgovore napitanja kakav je kvalitet i značaj ruskih investicija u Bosni i Hercegovini i ostatku Zapadnog Balkana, te u kakvom su odnosu ruski ekonomski uticaj i uticaji Evropske unije? Između ostalog autor analize objašnjava da ekonomska kretanja u Rusiji mogu imati samo ograničen utjecaj na pojedinačne zemlje Zapadnog Balkana, zavisno od udjela ruskih investicija i spoljnotrgovinske razmjene koju data zemlja ima sa Rusijom. Ono što je trenutno evidentno jeste da ruska privreda relativno dobro podnosi zapadne sankcije, te da je najveći problem Rusije njena nediverzificirana privreda, koja je jako ovisna o prirodnom plinu i nafti.

Analizu možete preuzeti ovdje.


Počela Akademija ravnopravnosti!

Krajem maja Friedrich-Ebert-Stiftung i Sarajevski otvoreni centar počeli su sa realizacijom programa Akademije ravnopravnosti. Cilj Akademije je jačanje saradnje između zastupnica i zastupnika sa predstavnicama/icima nevladinih organizacija, kao i jačanje njihovih kapaciteta i argumenata za integraciju načela rodne ravnopravnosti u procese donošenja odluka.
Akademija ravnopravnosti je platforma za razmjenu iskustava i edukaciju zastupnica/ika, članica i članova partijskih organa parlamentarnih stranaka te savjetnica/ika u ministarstvima na različitim nivoima vlasti. Program, koncipiran u četiri modula, sadrži teme kao što su jačanje pozicije žena u politici, inkluzivno društvo, razvoj feminizma i druge oblasti važne za pitanja rodne ravnopravnosti.
Na drugom modulu, koji je planiran za juni,  učestvovat će renomirane stručnjakinje kao što su Sonja Lokar, predsjednica Evropskog ženskog lobija, Karolina Leaković, zastupnica u Hrvatskom Saboru, Jasminka Džumhur, obudsmanka za ljudska prava i mnoge druge.


Rod, tijelo, biomoć danas: Žena radnica u BiH

Rod, tijelo, biomoć danas: Žena radnica u BiH naziv je predavanja kojeg je prošlog četvrtka, 28. maja, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti održala Jasmina Husanović, profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Alternativni naziv predavanja, kako je istakla Jasmina, mogao je biti “Kritika rada i feministički imperativi danas”, pogotovo ako se uzme u obzir da se tijelo iz rodne perspektive može posmatrati kao fabrika.

Na samom početku ona je istaknula tri postulata AFŽ-a: kulturno-prosvjetni rad, opismenjavanje i politički rad, te važnost iskustva i naslijeđa iz tog perioda, no također je postavila pitanja šta ove tri stvari znače u uvjetima “terora kao i obično”, kako je to nazvao antropolog Michael Taussig: “Šta su novi izazovi kulturno-prosvjetnog rada, opismenjavanja i političkog rada, i šta je ostalo od feminističke ljevice danas, naročito u kontekstu odgovora na prošlu godinu? Tekst o ovom predavanju možete preuzeti ovdje.


Politička Škola

U subotu, 30. maja 2015. podjelom certifikata uspješno je završen program Politička škola, koji Friedrich-Ebert-Stiftung već petu godinu zaredom  realizira zajedno sa Forumom lijeve inicijative. Cilj ove edukacije je da okupi mlade osobe koji su društveno-politički angažirane u političkim strankama ili nevladinim organizacijama i da im ponudi nova znanja i vještine koje im mogu pomoći u njihovom radu.Učesnice/i su u toku dva vikenda imalie/i priliku da razmjene mišljenja sa iskusnim predavačicama/ima iz BiH i Hrvatske o temama kao što su politički sistem BiH, osnovne vrijednosti socijalne demokratije, politička komunikacija i mnoge druge, te dobiti praktične upute kako bolje artikulirati svoje stavove u javnom nastupu.


Prezentacija istraživanja: "Studija o mladima u Bosni i Hercegovini"

Friedrich-Ebert-Stiftung je u četvrtak, 21.05.2015 na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predstavila svoje novo istraživanje „Studija o mladima u BiH“. Promotori studije prof. Dr. Ivan Šijaković i Srđan Puhalo istakli su da je ova studija od izuzetnog značaja, s obzirom da ispituje stav mladih po velikom broju pitanja. Neki od najzanimljivijih podataka su da većina mladih živi sa roditeljima (67,3%), što je tipično za patrijarhalni karakter porodice, ali 25,3% mladih bi radije živjelo samostalno kada bi za to imali materijalne mogućnosti. 

Istražujući motive pokretljivosti mladih u Bosni i Hercegovini, uključujući i odlazak u inozemstvo, ustanovljeno je da bi to učinilo čak 67,8% mladih radi poboljšanja životnog standarda.  Kad je riječ o politici, razvoju i demokraciji ustanovljeno je da mladi u Bosni i Hercegovini ne pokazuju veći interes za politiku i političko djelovanje, iako su danas, više nego ikad, uključeni u globalne komunikacijske mreže, te bolje informirani o političkim zbivanjima u državi, regionu i u svijetu. Čak 92,9% mladih nije angažirano u bilo kakvim društveno - političkim aktivnostima.


Prezentacija empirijskog istraživanja o medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini

Prema rezultatima empirijskog istraživanja o medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini Friedrich- Ebert-Stiftung i Udruženja / Udruge BH novinari, građani najviše vjeruju medijima i novinarima, a najmanje političarima, političkim strankama i institucijama vlasti. Sloboda medija je u stagnaciji u cijelom svijetu, a BiH je u odnosu na prošlu godinu nazadovala za tri mjesta: prema istraživanju Freedom House ove godine naša zemlja se našla na 108. mjestu.

Istraživanje Friedrich-Ebert -Stiftungi Udruženja / Udruge BH novinari, koje je predstavljeno povodom Međunarodnog dana slobode medija, 3. maja 2015. u Sarajevu i Banjaluci, pruža odgovore i na pitanja: šta se, po pitanju slobode medija i novinarskog rada, promijenilo od 2009. godine do danas, o načinima plaćanja TV pretplate, značaju slobode medija i novinara, te svijesti o potrebi zaštite ove profesije.

Istraživanje možete preuzeti ovdje.


„50 nijansi cyber feminizma: Feministički principi interneta“

Cyber feminizam bio je tema drugog predavanja u okviru trećeg ciklusa Neko je rekao feminizam koje je održano u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu je u utorak, 14. aprila. Pod nazivom 50 nijansi cyber feminizma: Feministički principi interneta, predavačice Belma Kučukalić i Valentina Pellizzer (OneWorldPlatform/web portal Zenskaposla.ba) pojasnile su koliko je važno prisustvo djevojčica, djevojaka i žena u IKT-u, osvrćući se na konkretne slučajeve koji pokazuju koliko internet može biti mjesto slobode, ali i opresije. Tekst o ovom predavanju možete preuzeti ovdje.


Javni poziv za učešće u političkoj školi 2015

Friedrich-Ebert-Stiftung, zajedno sa Forumom lijeve inicijative, pozivaju sve mlade od 18 do 30 godina starosti da se prijave na Političku školu. Projekat Politička škola ima za cilj da okupi mlade ljude sa područja cijele Bosne i Hercegovine, te na njih prenese znanje, iskustva i vještine potrebne za političko i društveno djelovanje.Realizacijom projekta želi se doprinijeti razvoju i usavršavanju znanja i vještina mladih ljudi, kao i njihovoj dodatnoj motivaciji za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društvene zajednice.

Poziv u cjelosti možete preuzeti ovdje, a aplikacioni formular ovdje.


Članica Evropskog parlamenta Tanja Fajon gošća Političkog cafea

U Banjaluci je 18. marta 2015. godine održan Politički cafe o evropskim pitanjima, koji Friedrich-Ebert-Stiftung organizuje sa Klubom studenata Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke. Gošća Političkog cafea o evropskim pitanjima bila je Tanja Fajon, parlamentarka u Evropskom parlamentu.Ona je naglasila kako mladim ljudima mora biti ponuđena jedna druga perspektiva i da se istovremeno mora sve uraditi kako ne bi postali novi nacionalisti u regionu.

David Brozina, zamjenik ambasadora Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini, govorio je o izazovima na putu ka Evorpskoj uniji i sa učesnicima podijelio pogrešna očekivanja potencijalnih zemalja-kandidatkinja. Brozina je ovo ilustrovao aktuelnim izjavama političkih lidera u BiH. Oboje referenata je jasno podvuklo kako je dalji proces približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji isključivo u rukama njenih političara. Od njihove odgovornosti i spremnosti da sprovedu neophodne reforme, zavisiće i brzina kojom će se zemlja kretati na tom putu, zaključili su Fajon i Brozina.


Konferencija: „Utjecaj imidža Bosne i Hercegovine na privredni rast i razvoj države“

U saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, Friedrich-Ebert-Stiftung je 16.marta 2015. organizovala konferenciju: „Utjecaj imidža Bosne i Hercegovine na privredni rast i razvoj države“. Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH je u uvodnom obraćanju naglasio da imidž Bosne i Hercegovine u međunarodnom kontekstu, najvise ovisi o unutarnjoj društveno-političkoj stabilnosti zemlje. Tanja Fajon, zastupnica u Evropskom Parlamentu, istakla je da imidž Bosne i Hercegovine nije uvijek bio pozitivan, ali da se kroz sinergijsko djelovanje svih političkih i društvenih aktera isti vrlo brzo može promijeniti.

U drugom panelu su predstavnici državnih institucija, eksperti i privrednici razgovarali o tome kako se zajednički može poboljšati imidž Bosne i Hercegovine, a time doprinijeti i ekonomskom razvoju države. Takodjer je predstavljena i aktuelna publikacija Friedrich-Ebert-Stiftung „Strateške smjernice za brendiranje Bosne i Hercegovine“, autora Boze Skoke.


"Cosmo-politika: Dijetalni feminizam ženskih časopisa"

Nakon pauze od nekoliko mjeseci, novi i treći ciklus feminističkih razgovora i predavanja Neko je rekao feminizam otvoren je predavanjem Nenada Veličkovića, književnika i profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Veličković je svoje predavanje posvetio (anti)feminizmu ženskih časopisa, koji politiku emancipacije i osnaživanja žena provode kroz potrošačku kulturu, a članak koji je napisala novinarka Masha Durkalić možete preuzeti ovdje.


Prezentacija analize „Balkanski medijski barometar"

Friedrich-Ebert-Stiftung prezentovala je 11. februara 2015. godine u Sarajevu drugi „Balkanski medijski barometar”. U ovoj analizi medijski stručnjaci, novinari i predstavnici civilnog društva vrednovali su pozitivna i negativna kretanja u oblasti medija u Bosni i Hercegovini.

Cilj Balkanskog medijskog barometra bio je razviti instrument, koji će dalje poslužiti za poboljšanje medijske situacije.Stanje medijskih sloboda u BiH ocijenjeno je srednjom ocjenom 2,6. Pri tome je utvrđeno da u našoj zemlji postoji kvalitetan zakonski okvir koji tretira medijska pitanja, ali je sprovođenje zakona loše. Negativnim su ocijenjeni neprofesionalnost medija, sve veći politički i ekonomski pritisak na medije, nedostatatak kvalitetne regulacije, kao i pojačan govor mržnje, koji se sve češće koristi u bosanskohercegovačkim medijima.


"Statistika, kvote ili zajednički interes: Politika i žensko pitanje u BiH"

Serija feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam?, kojima su Dani medijski pokrovitelj, nastavljena je 26. novembra, ovaj put ugošćavajući tri političarke: Dianu Zelenika (HDZ 1990), Nerminu Kapetanović (SDA) i Ismetu Dervoz (SBB), koje su govorile o postignućima i mogućnostima rodnih politika, svojim iskustvima u politici, kao i o preprekama za ostvarivanje jednakopravnosti.
Ovo izdanje feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam? u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra i Fondacije Friedrich Ebert u BiH po prvi je put okupilo bh. političarke, pružajući im priliku da, nakon nedavno održanih izbora, kažu nešto više o aktivnostima koje se očekuju u predstojećem periodu.

Članak o predavanju "Statistika, kvote ili zajednički interes: Politika i žensko pitanje u BiH" objavljen u magazinu Dani možete preuzeti ovdje.


Konferencija: “(Ne)vidljivost žena u politici”

Friedrich-Ebert-Stiftung je u saradnji sa Udruženjem Vesta iz Tuzle krajem oktobra organizovala konferenciju pod nazivom “(Ne)vidljivost žena u politici”. Predstavnice političkih partija, akademske zajednice i nevladinog sektora su razgovarale o uzrocima koji žene dovode u neravnopravan položaj kao i o mogućnostima poboljšanja trenutnog stanja. Diskriminacija žena je primjetna kako u politici tako i u ekonomiji. Iako je zakonski okvir uređen na način da propisuje jednaku zastupljenost žena i muškaraca sa najmanje 40%, stvarnost izgleda drugačije i žene su u parlamentima prisutne sa najviše 20%.

Učesnice konferencije su zaključile da je potrebna jaka borba za prevazilaženje prepreka u političkoj svakodnevnici, tako što će se inicirati izmjene statuta političkih stranaka. Također je zaključeno da se mora raditi na promjeni tradicionalnih rodnih uloga koje žene stavljaju u neravnopravan položaj. Samo na taj način je moguće povećati učešće žena u politici i parlamentarkama pružiti priliku da se bore za bolji položaj žena u društvu.


Javni susret "Pomjeranje vidika"

Javni susret "Pomjeranje vidika" održan je u Prijedoru, 24. oktobra 2014. godine. Učesnici su razgovarali o uticaju kulturne i umjetničke produkcije na procese suočavanja sa prošlošću i izgradnji kulture sjećanja.

Koliko kulturna i umjetnička produkcija uopšte imaju društvenog značaja, koliko je kulturna i umjetnička produkcija adekvatan odgovor na nedostajući i/ili neadekvatan proces memorijalizacije, koliko umjetnički i kulturni produkti koji se bave ovim temama mogu dati satisfakciju žrtvama, bila su samo neka od pitanja na koje smo pokušali iznaći odgovore.


"Ideološki spektar i rodno pitanje u političkom životu Bosne i Hercegovine"

Novembarsko izdanje serije predavanja Neko je rekao feminizam? bilo je posvećeno aktuelnoj temi – rodnom pitanju u političkom životu BiH. Zakon o ravnopravnosti spolova BiH propisuje najmanje 40 odsto prisustva manje zastupljenog spola u političkom i javnom životu, no ova brojka je zasad još uvijek samo to – brojka. O političkom pluralizmu, ženskim i muškim motivima za političku moć i razlozima zašto žene nisu prisutne na ključnim upravljačkim i političkim pozicijama, govorio je Adis Arapović, menadžer u Centrima civilnih inicijativa koji se godinama bavi političkim životom u BiH

Članak o predavanju "Ideološki spektar i rodno pitanje u političkom životu BiH" objavljen u magazinu Dani možete preuzeti ovdje.


Radnička i socijalna prava u regiji

U okviru PitchWise festivala, 12. septembra održani su i feministički razgovori Neko je rekao feminizam? Ovaj ciklus Friedrich-Ebert-Stiftung u BiH organizuje u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom. Tema se ovog puta odnosila na radnička i socijalna prava iz feminističke perspektive.

Učesnice razgovora su predstavile različite inicijative koje su pokrenule feminističke nevladine organizacije iz Srbije i Hrvatske povodom usvajanja novih zakona o radu u tim zemljama a bile su posvećene borbi protiv fleksibilizacije radnog odnosa koja je predviđena novim zakonima. Slične promjene očekuju i BiH, a usvajanje novih zakona o radu u susjednim zemljama još jednom potcrtava potrebu regionalne saradnje između sindikata i civilnog društva u zaštiti radničkih prava.


Konferencija: „Imidž Bosne i Hercegovine i mogućnosti poboljšanja njenog ugleda u regiji"

Polovinom septembra Friedrich-Ebert-Stiftung pozvala je ugledne naučnike, novinare i stručnjake iz regije na međunarodnu konferenciju u Banjaluci. U središtu ove stručne konferencije bila je tema: „Imidž Bosne i Hercegovine i mogućnosti poboljšanja njenog ugleda u regiji“. U okviru konferencije predstavljena je i studija: „Imidž Bosne i Hercegovine iz perspektive njezinih građana i uzajamna percepcija Bošnjaka, Hrvata i Srba“ autora Bože Skoke sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Studija je pokazala moguće opcije o tome kako može biti unaprijeđen imidž zemlje u regionu. Rezultati empirijskog istraživanja pokazali su saglasnost građana svih etničkih skupina u BiH o tome da regionalni i međunarodni imidž Bosne i Hercegovine mora biti naglašeniji. Ovo je neophodno, kako bi se potakle investicije i privredni prosperitet, ojačali država i društvo, istaknuto je u zaključku publikacije.


"Postajanje majkom na periferiji u vrijeme manipulacije krizom"

Početkom jula je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti održano predavanje Ane Vilenice na temu "Postajanje majkom na periferiji u vrijeme manipulacije krizom", u okviru drugog ciklusa predavanja Neko je rekao feminizam? Ana Vilenica je ovom prilikom govorila o periferijskim režimima materinstva u neoliberalnom kapitalizmu i posljedicama ekonomske krize i mjera štednje na materinski rad i strukturiranje uloge majke.

Članak o predavanju "Postajanje majkom na periferiji u vrijeme manipulacije krizom" objavljen u magazinu Dani možete preuzeti ovdje.


"Feministička kritika militarizacije svakodnevnice"

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, 17. juna je održano predavanje Gorane Mlinarević pod nazivom "Feministička kritika militarizacije svakodnevnice", u okviru drugog ciklusa predavanja Neko je rekao feminizam? Ovu seriju feminističkih predavanja organizira Sarajevski otvoreni centar uz partnersku podršku Fondacije Friedrich Ebert i medijsku podršku magazina Dani. Gorana Mlinarević je ovom prilikom govorila o tome koliko je danas militarizam prisutan u svim dijelovima naših života, o ukorijenjenosti militarizma u našem društvu, te o isprepletenosti militarizma i neoliberalnog kapitalizma.

Članak o predavanju "Feministička kritika militarizacije svakodnevnice" objavljen u magazinu Dani možete preuzeti ovdje.


"Koliko nekažnjivosti može podnijeti pravda?"

U utorak, 27. maja, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu održano je predavanje "Koliko nekažnjivosti može podnijeti pravda?" u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra, te uz partnersku podršku Fondacije Friedrich Ebert i medijsku podršku magazina Dani. Predavačica je bila Selma Korjenić, a ovim je predavanjem otvoren drugi ciklus kojeg će činiti još pet događaja od juna do novembra, čije će teme biti vezane za militarizaciju društva, majčinstvo, radnička i socijalna prava, savremenu filmsku bh. umjetnost, te solidarnost i odgovornost feminističkih inicijativa u BiH. Uz svako predavanje će biti objavljen i tekst u magazinu Dani.

Prvi članak o predavanju "Koliko nekažnjivosti može podnijeti pravda?" objavljen u magazinu Dani možete preuzeti ovdje.