Dobrodošli

Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini Friedrich-Ebert-Stiftung započela je sa radom još 1994. god. – dakle još za vrijeme bosansko-hercegovačkog rata. Od 1996. god. Fondacija ima svoj ured u glavnom gradu Sarajevu a od 1998. god. svoje drugo sjedište ima u Banja Luci. Od tada ona na raznovrsne načine prati proces tranzicije u državi.

Mi se zalažemo za kooperativan dijalog između politički odgovornih i civilnog društva. Uz pomoć lokalnih, regionalnih i nacionalnih partnera Fondacija Friedrich Ebert Bosna i Hercegovina organizuje radionice (Workshops), seminare, predavanja i međunarodne konferencije o centralnim društvenim i ekonomsko-političkim temama.


Aktuelnosti

Uspješno završena Akademija socijalne demokratije 2016

Protekli vikend, od 18. - 20.11.2016. u Tuzli je održan posljednji modul Akademije socijalne demokratije. Tema posljednjeg modula je bila "Savremena ljevica". Ovaj modul je koncipiran tako da učesnici_e zajedno sa referentima_cama diskutiraju progresivne politike u Bosni i Hercegovini pri čemu su ekonomsko-socijalne teme, politike suzbijanja korupcije i značaj solidarnosti bile u fokusu. Diskusija među učesnicima_ama je u većini slučajeva vodila istom zaključku: progresivne snage u Bosni i Hercegovini, ali i širom Evrope su rascjepkane i teško uspijevaju provesti progresivne politike. Stoga postoji potreba za novim inicijativama u čijem će okviru različite progresivne snage kroz nove ideje i pristupe naći zajednički jezik sa ciljem da kroz tu zajedničku platformu ubijede građane u svoja rješenja.


FES-Sindikalna Škola 2016 – uspješno završena

I 2016. godine su oko 30 mladih sindikalki i sindikalaca uspješno završili program FES-Sindikalne Škole. Nova generacija polaznika_ica je kroz četiri modula imala priliku da se edukuje i osnaži za jači sindikalni angažman. Ovaj projekat Friedrich-Ebert-Stiftung BiH organizuje u saradnji sa Savezom sindikata RS (SSRS) i sa Savezom samostalnih sindikata BiH (SSSBiH). Na taj način FES-Sindikalna škola radi i na zbližavanju i jačanju saradnje sindikalne omladine iz oba entiteta. Kroz učešće u FES-Sindikalnoj školi se učesnicima_icama pruža mogućnost da razmjenjuju informacije i kominuciraju na svakodnevnoj osnovi, ali i da budu uključeni u različite programe podrške mladim rukovodećim snagama u sindikatima.
Više informacija o FES-Sindikalnoj školi i njenoj Alumni-mreži možete potražiti na Facebook stranici: MMS - Mreža mladih sindikalaca/sindikalki BiH.


Predstavljena analiza - Iran i Srednji istok: Perspektive na starim premisama

Iran i Srednji istok: Perspektive na starim premisama – naslov je analize koju je Friedrich-Ebert-Stiftung BiH u saradnji sa Vanjskopolitičkom inicijativom BH predstavila u ponedjeljak, 31.10.2016. Uzimajući u obzir dugogodišnje diplomatsko iskustvo u tom regionu, autor analize argumentira da će  nuklearni dogovor između velikih sila i Irana imati, ne samo posljedice za Srednji i Bliski istok, nego i za čitav svijet. Pored toga, predmet analize su i odnosi Irana i Bosne i Hercegovine nakon nuklearnog dogovora kao i moguće posljedice u odnosima BiH sa drugim državama regiona.


Završen treći modul Akademije socijalne demokratije

Nakon dva uspješno realizirana modula u proljeće 2016. godine, od 21.-23.10.2016 održan je i treći modul Akademije socijalne demokratije, koju zajednički realiziraju Friedrich-Ebert-Stiftung BiH i Forum lijeve inicijative. Tema trećeg modula je bila lokalna samouprava – njen značaj u političkom smislu, nadležnosti i način funkcionisanja vlasti na lokalnom nivou. Referenti_ice su zajedno sa učesnicima diskutovali o tome kako građane mogu motivirati da učestvuju u procesu donošenja odluka i zašto je lokalna politika toliko važna. Pored toga je tematiziran i lokalni razvoj, odnosno pitanje kako lokalne zajednice samostalno mogu utjecati na privredni razvoj – počevši od poboljšanja psolovnog okruženja pa sve do boljih uslova za radnike. Naposljetku je vođena diskusija i o mogućim kanalima saradnje između donosioca odluka na lokalnom nivou i aktera civilnog društva. Učesnici su došli do zaključka da, unatoč često osporenoj ulozi lokalnog nivoa vlasti u javnom diskursu, lokalni nivo vlasti ima možda ponajveći potencijal za provedbu progresivnih politika.


Uz savezništvo, sestrinstvo i solidarnost možemo proizvesti otpor prema patrijarhatu

Žene i desnica bila je tema pretposljednje sesije u okviru četvrtog ciklusa razgovora i predavanja Neko je rekao feminizam, koja je održana u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu u subotu, 15. oktobra. O ovoj temi, koja se čini neiscrpnom u današnjem vremenu u kojem postaje sve teže živjeti feminizam u opasno retradicionaliziranom društvu, govorile su Jelena Višnjić iz BeFem Feminističkog kulturnog centra iz Beograda i Nataša Bijelić iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) iz Zagreba. Sociologinja Jelena Višnjić, koja je doktorirala rodne studije u Novom Sadu, prije sedam godina je sa Christinom Wassholm pokrenula Festival feminističke kulture i akcije BeFem, koji je bio rezultat saradnje srbijanskih i švedskih feministkinja, kao i feministkinja iz regiona. Nataša Bijelić dolazi iz feminističke organizacije CESI iz Zagreba, te se kroz različite edukacije, istraživanja i zagovaračke aktivnosti bavi pitanjima seksualnih i reproduktivnih prava, rodno uvjetovanim nasiljem, rodnom ravnopravnošću i LGBT pitanjima.dalje


Regionalna konferencija: "Kritička kultura sjećanja – između sjećanja, poricanja i zaborava / kako se odnosimo prema prošlosti"

Konflikt ideoloških paradigmi i uticaj narativa iz Drugog svjetskog rata prema odnosima u regiji bile su centralne teme ovogodišnje regionalne konferencije:  “Kritička kultura sjećanja – između sjećanja, poricanja i zaborava / kako se odnosimo prema prošlosti”, koju je Friedrich Ebert Stiftung organizovala u saradnji sa nevladinom organizacijom “Oštra nula” u Banjaluci, 28. septembra 2016. godine.
Većina učesnika konferencije složila se s tim da je kritička kultura sjećanja na prostoru bivše Jugoslavije ugrožena, te da je pogrešno razumijevanje sopstvene istorije postalo sastavni dio nacionalnog bića. Istaknuto je kako se ne može ići naprijed dok se ne suočimo s prošlošću, te da je bitno tražiti apsurde rata, sjećati ga se kao kolektivnog stradanja u kojem nevini pate, a ne tražiti pobjednike i poražene. Suočavanje sa lažima i vlastitom prošlošću je bolno i traumatično i neminovno vodi ka identitetskoj krizi, bio je jedan od zaključaka konferencije.


Nova feministička borba vodi se na internetu

Nakon ljetne pauze, četvrti ciklus feminističkih razgovora i predavanja Neko je rekao feminizam? prigodno je nastavljen u sklopu 11. izdanja PitchWisea, festivala ženske umjetnosti i aktivizma.
U nedjelju, 11. septembra, u Centru za kulturu Kantona Sarajevo (bivšem Bosanskom kulturnom centru) u razgovoru nazvanom Digitalni feminizam učestvovale su tri žene koje je njihov jedinstven način kritiziranja patrijarhata putem društvenih mreža učinio poznatim širom regiona i obezbijedio im hiljade followerka/ki. Gošće panela, kojeg je moderirala Berina Džemailović (Feministička medijska produkcija KRIVA), bile su Marina Veličković čija je Facebook stranica Krajnje neuračunljive skandalizirala prvo drečavo rozom bojom, a onda i jednako ‘drečavim’ feminističkim porukama, potom Hana Ćurak, autorica Facebook stranice Sve su to vještice na kojoj koristi poznate historijske ličnosti da pojasni i izazove koncepte (između ostalog) neplaćenog kućnog rada, i konačno, Sandra Silađev, srbijanska glumica i autorica komentatorskog video bloga Dinja, koji oduševljava britkim komentarima upućenim na račun patrijarhata, kao i na norme ponašanja nametnute ženama.dalje


20 godina Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini

Krajem augusta je Friedrich-Ebert-Stiftung slavila svoju dvadesetu godišnjicu rada u Bosni i Hercegovini. Ova godišnjica je bila dobar povod  da još jednom sa partnerima diskutujemo o uspjesima našeg rada, ali i da razmotrimo smjernice budućeg angažmana Fondacije u BiH. Friedrich-Ebert-Stiftung ostaje opredijeljena da podrži one snage u bosanskohercegovačkom društvu koje se zalažu za socijalnu pravdu, demokratiju i mir.


Javni poziv: "Regionalna politička škola Vučko 2016"

Friedrich-Ebert-Stiftung i Forum lijeve inicijative pozivaju sve mlade ljude od 18 do 35 godina starosti da se prijave na 7. Regionalnu političku školu VUČKO 2016 koja će se održati od 16.09. – 18.09.2016. u Sarajevu. Regionalna Politička škola VUČKO okuplja mlade ljude iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa ciljem jačanja njihove međusobne saradnje, zajedničkog učenja i razmjene iskustava koja su značajna za društveno-politički angažman mladih ljudi iz ovih zemalja. Više detalja možete pronaći ovdje.


Nejednakost u Bosni i Hercegovini: od praznih džepova do punih sefova

U saradnji sa Centrom za istraživanja GEA iz Banjaluke Friedrich-Ebert-Stiftung uradila je analizu o ekonomskoj nejednakosti u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog istraživanja bio je ukazati na razmjere i karakter nejednakosti u BiH i time podstaknuti rasprave o njenom uticaju na socijalne, ekonomske, političke i druge procese u društvu. U analizi je utvrđeno da se naša zemlja nalazi u samom vrhu Evrope i regiona kada je riječ o ekonomskoj nejednakosti stanovništva. Istovremeno, ova analiza je otvorila i slijedeća važna pitanja za raspravu u narednom periodu:
- U kojoj mjeri postojeći sistemi socijalne zaštite i poreski sistemi doprinose smanjenju ekonomske nejednakosti u BiH,
- Kako postojeća dohodovna nejednakost utiče na ekonomski rast i
- U kojoj mjeri najbogatiji pojedinci mogu da utiču na političke procese u zemlji i da li se sve odluke istinski donose u najboljem interesu građana.

Kompletnu analizu u PDF-u možete preuzeti na linku “Publikacije 2016”.


EuropeCalling – Diskusija o budućnosti socijalne, slobodne i pravedne EU

U ponedjeljak, 20.06.2016 FES Bonn organizuje diskusiju koja će dati odgovore na pitanja što Evropu drži zajedno i kako izgledaju progresivne evropske politike koje mogu dati odgovore na trenutni pesimizam. Konferencija počinje u 12:00, a i Vi možete učestvovati postavljajući pitanja na Twitter (#ec16berlin), a odgovore na pitanja će davati gospodin Martin Schulz, predjsednik Evropskog parlamenta.


Održana panel diskusija: „Šta Bosni i Hercegovini donosi članstvo u EU?“

U ponedjeljak, 13.06. Freidrich-Ebert-Stiftung BiH je zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH organizovala panel diskusiju pod nazivom „Šta Bosni i Hercegovini donosi članstvo u EU?“. Cilj ove diskusije je bio okupiti poduzetnike/ice, predstavnike/ce sindikata, predstavnike/ce pozicije i opozicije sa namjerom da se razgovara o trenutnom stanju u procesu EU-integracija. Diskusija je jasno pokazala da su svi relevatni društveno-politički akteri u BiH i dalje okupljeni oko jednog cilja, a to je ulazak BiH u EU. Istovremeno je bilo kritičnih glasova kada govorimo o dosadašnjem procesu i ostvarenom napretku. Naposljetku je potvrđeno da će dalji proces EU-integracija morati uključivati širu javnost i da ovakvi skupovi mogu dati značajan doprinos.


Politički cafe o evropskim pitanjima: "Pravna država i ljudska prava"

U Banjaluci je 27. maja 2016. godine održan Politički cafe o evropskim pitanjima, koji Friedrich-Ebert-Stiftung organizuje sa Klubom studenata Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke. Ovogodišnja serija EU Cafea otvorena je raspravom o vladavini prava, kao jednoj od tekovina Evropske unije, te razumijevanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, njihovoj zaštiti, slobodi izražavanja, okupljanja, poštenog suđenja, vjerskim slobodama.
Gosti Političkog cafea o evropskim pitanjima bili su Miloš Šolaja, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.
Govoreći o vladavini prava, Miloš Šolaja je ukazao na tri aspekta koji je čine: jedan je filozofski koji je sveo na zaštitu interesa i realizaciju ljudskih prava i sloboda.
Politički aspekt predstavlja sve ono što je u okvirima strukture samog principa vladavine prava definisano i u najširem smislu strukturalno obuhvata dva elementa: jedan pravni, koji se odnosi na zakone koje država donosi i drugi je sama svijest. I treći pravni aspekt odnosi se na sistem propisa i zakona. Dejan Lučka je objasnio na koji način građani jedne države stiču pravo da svoj predmet izlože pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Evropska konvencija o ljudskim pravima postala je sastavnim dijelom Dejtonskog ustava, te se primjenjuje direktno i prioritetno u odnosu na bilo koji zakon u Bosni i Hercegovini.


Historiju feminizma treba čitati kao vodič za razumijevanje sadašnjosti

Četvrti ciklus feminističkih razgovora i predavanja Neko je rekao feminizam? nastavljen je u srijedu, 27. aprila, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, predavanjem Adriane Zaharijević – Šta kažemo kada kažemo riječ na F?
Feministkinja, filozofkinja i prevoditeljica, Adriana Zaharijević, bila je još jednom gošća Sarajevskog otvorenog centra prošle sedmice, kada je održala dva predavanja – jedno u sklopu Feminističke škole Žarana Papić, te drugo kao dio četvrtog ciklusa predavanja i razgovora Neko je rekao feminizam? Njeno predavanje – Šta kažemo kada kažemo riječ na F? bilo je zamišljeno kao otvaranje diskusije, a ne kao davanje odgovora na to šta feminizam jeste. Stoga se Adriana i referirala na istoimeni zbornik tekstova Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na žene XXI veka?, u kojem je posljednji tekst bio njen, a trebao je zaokružiti priču i dati odgovor na pitanje šta je feminizam. dalje


Uspješno završena šesta Politička škola 2016

Dodjelom certifikata završena je šesta Politička škola 2016, koju Friedrich-Ebert-Stiftung organizuje zajedno sa Forumom lijeve inicijative. Cilj ovog obrazovnog programa je da mladim aktivistima/cama iz progresivnih političkih stranaka i organizacija civilnog društva ponudi znanja i vještine koje će im pomoći da vrijednosti socijalne demokratije ugrade u svoje organizacije i u društvo. Dodatni cilj ovog programa jeste izgradnja mreže mladih progresivnih ljudi koji će ovu državu i bosanskohercegovačko društvo moći učiniti boljim.


Prezentacija analize: „Status kandidata za članstvo u EU - Između izazova i slabosti“

Početkom aprila Friedrich-Ebert-Stiftung je u saradnji sa Vanjskopolitičkom inicijativom predstavila svoju novu vanjskopolitičku analizu na temu „Status kandidata za članstvo u EU - Između izazova i slabosti“. Analiza je pisana u svjetlu podnošenja aplikacije za članstvo BiH u EU i treba da ispita izazove i mogućnosti pred kojim će se BiH naći u procesu pristupanja EU. Kao ključni izazov za napredak na tom putu identificirane su poteškoće u postizanju unutarnjeg konsenzusa, prije svega na pitanjima poput mehanizma koordinacije, koji će omogućiti BiH da prema EU govori jednim glasom. Unatoč svemu, iz analize se jasno može vidjeti da BiH nema alternative u priključenju EU i da proces pristupanja BiH  ne smije služiti zadovoljenju partikularnih interesa političkih elita, nego da treba biti vođen interesom svih građana i građanki.


Legalna migracija radne snage je uspjeh! Tržište rada otvoreno za zapadni Balkan: Juratović povlači pozitivnu bilancu

Od 1. januara 2016. godine, osobe iz zemalja zapadnog Balkana imaju priliku da jednostavnije nego što je to do sada bio slučaj počnu raditi u Njemačkoj. Pretpostavke za to su konkretna ponuda za izobrazbu ili konkretna ponuda radnog mjesta te odobrenje Savezne Službe za zapošljavanje (položen ispit za sticanje prednosti; Vorrangprüfung). Uvijek se provjeravaju i uvjeti za zapošljavanje. Oni ne smiju biti nepovoljniji nego što je to slučaj kod ekvivalentnih domaćih uposlenika.

Josip Juratović je izvjestitelj za jugoistočnu Evropu i povjerenik za integraciju ispred SPD-ove frakcije u parlamentu. On se već dugo vremena zalaže za veće mogućnosti u miglraciji radne snage. I sada povlači prvu bilancu. dalje


Žene u jeziku ne treba podrazumijevati

Drugo predavanje 4. ciklusa Neko je rekao feminizam? pozabavilo se iznimno važnom temom rodno osjetljivog jezika, o čemu su govorile Ismeta Dervoz, zastupnica Parlamentarne skupštine BiH u mandatu od 2010. do 2014. godine, te Sandra Zlotrg, profesorica BHS jezika iz Udruženja Lingvisti. Predavačice su u toku svojih izlaganja govorile o tome kako jezik može biti način da se žene dovoljno ili još više osnaže u društvu.
“Feministička borba se odvija na različitim frontovima. Jedan od tih frontova je jezik. Bitno je baviti se jezikom zato što se time bavimo i samima sobom i društvom.” Ovim riječima je svoje izlaganje započela Sandra Zlotrg, koja je potom zamolila sve prisutne da podijele šta su po zanimanju. Neke su osobe za svoje zanimanje upotrijebile imenicu u skladu sa svojim spolom/rodom, dok neke nisu. Sandra je potom objasnila da u ovom slučaju ne postoji pravilno ili nepravilno – ljudi će za svoje zanimanje koristiti, npr. riječ politolog ili politologinja ovisno od svog izbora. “U pravopisu nećete naći odgovor na pitanje šta je pravilno. Gramatike govore o gramatičkom rodu, a rječnici se prave tako da prate jezičku praksu. Nigdje se ne govori o rodno osjetljivom jeziku.”dalje


Žena kao udarnica, radnica, majka i drugarica – i to sve odjednom

Četvrti ciklus predavanja i feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam, u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra i Fondacije Friedrich Ebert u BiH, započeo je 15. marta 2016. predavanjem Andreje Dugandžić i Adele Jušić na temu Izvještaj AFŽ-a BiH o ispunjenju prvog Petogodišnjeg plana u Historijskom muzeju BiH.
Andreja Dugandžić i Adela Jušić autorice su web stranice www.afzarhiv.org – online Arhiva antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Priča o arhivu vezana je za početke organizacije CRVENA, čije su članice i Andreja i Adela. CRVENA je osnovana 2010. godine, a u ljeto 2014. je pokrenuta crowdfunding kampanja kojom je prikupljena svota novca koju su Andreja i Adela iskoristila za kreaciju AFŽ Arhiva. U početku su prikupljale materijale. Krenule su od biblioteke Historijskog muzeja BiH, a u Arhivu BiH su pronašle 10 kutija dokumenata, sa otprilike 7.000 listova papira koje su potom pojedinačno fotografisale. dalje


Prezentacija studije: „Evropska unija i Bosna i Hercegovina – građenje države kroz proces evropskih integracija“

U Banjaluci je 8. marta 2016. godine prezentovana studija: „Evropska unija i Bosna i Hercegovina – građenje države kroz proces evropskih integracija“, u kojoj je analiziran dosadašnji proces integracija BiH u EU kroz prizmu građenja države i institucija. Učesnici debate su predstavili različite perspektive evropskog puta BiH. Tako je ambasador Bugarske u BiH Angel Angelov govorio o iskustvima Bugarske u ovom procesu, ambasador Švajcarske Heinrich Maurer o iskustvima njegove zemlje sa Evropskom unijom. Bivši ambasador BiH u Evropskoj uniji Igor Davidović je prikazao briselski pogled na integracijski put naše zemlje, dok je profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja ukazao na problem neshvaćanja institucionalizma u BiH.


„Izbjeglice žele nešto raditi“

Izvor: www.ipg-journal.de

Preporuka za čitanje od Christopha Zöpela

Zataari u Jordanu postao je jedan od najpoznatijih izbjegličkih logora širom svijeta za sirijske izbjeglice iz građanskog rata. Kilian Kleinschmidt vodio ga je 2013/2014. godine.
Tamo je pronašao potvrdu za dva iskustva. Izbjeglice se koncentriraju na sebe, ne na druge, i žele učiniti nešto. Pritom izbjeglički logor shvataju kao grad, kao „živ grad sa svim njegovim raznovrsnim mogućnostima“. Zaatari je tako postao grad i trebao bi biti prihvaćen trajno – ma kako mi to u međunarodnopravnom smislu shvatili. dalje


Ruševina zvana Evropa

Izvor: www.ipg-journal.de

Kako bismo opet izgradili evropsku kuću, moramo biti složni oko toga kako ona treba da izgleda.
Teorija dezintegracije nas uči da dezintegracija uvijek dolazi sovjom vlastitom brzinom. Drugim riječima, to znači: kada dolazi, ona uvijek dolazi veoma brzo, u svakom slučaju brže nego što misliš. Treba dugo da se izgradi kuća, srušiti se može za svega nekoliko minuta, tako bi glasila slikovita metafora.
Evropska kuća – rečeno riječima Mihaila Gorbačova – kuća takozvanih Ujedinjenih evropskih država, građena preko 60 godina, kuća država koje se, međutim, nikada nisu stvarno politički ujedinile, upravo se ruši, i to brzinom koja naprosto zaprepašćuje svakog posmatrača. dalje