Dobrodošli

Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini Friedrich-Ebert-Stiftung započela je sa radom još 1994. god. – dakle još za vrijeme bosansko-hercegovačkog rata. Od 1996. god. Fondacija ima svoj ured u glavnom gradu Sarajevu a od 1998. god. svoje drugo sjedište ima u Banja Luci. Od tada ona na raznovrsne načine prati proces tranzicije u državi.

Mi se zalažemo za kooperativan dijalog između politički odgovornih i civilnog društva. Uz pomoć lokalnih, regionalnih i nacionalnih partnera Fondacija Friedrich Ebert Bosna i Hercegovina organizuje radionice (Workshops), seminare, predavanja i međunarodne konferencije o centralnim društvenim i ekonomsko-političkim temama.


Aktuelnosti

Konkurs za učešće na Akademiji ravnopravnosti 2016

Nakon uspješne realizacije Akademije ravnopravnosti u 2015. godini, Fondacija Friedrich Ebert i Sarajevski otvoreni centar sa ponosom objavljuju poziv za učešće na drugoj generaciji Akademije ravnopravnosti – platforme za političko liderstvo i udruženo djelovanje zastupnica_ka, liderki_a političkih stranaka i organizacija civilnog društva.

Tekst konkursa možete preuzeti ovdje.


Žene i muzeji

Posljednje predavanje u okviru serije predavanja i feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam održano je u srijedu, 2. decembra, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, a tema diskusije koja je obilježila kraj trećeg ciklusa ovih predavanja bila je Žene i muzeji. Mjesto gdje se održavaju događaji u sklopu ciklusa Neko je rekao feminizam je već dugo Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, no, upravo je ovo mjesto bilo najprikladnije za diskusiju koja je označila kraj trećeg ciklusa ovog događaja, obzirom na izabranu temu – Žene i muzeji. Tokom jednoiposatne diskusije govornici/e su bili/e Zlatan Delić iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Aida Salketić iz Fondacije Kulturno naslijeđe bez granica (Cultural Heritage without Borders – CHwB) i Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske. Moderatorica diskusije bila je Aida Kalender iz Udruženja Akcija.

Tekst možete preuzeti ovdje.


Naslijeđe mira: Bosna i Hercegovina 20 godina poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma

Dejtonskim mirovnim sporazumom je 1995. godine završen rat u Bosni i Hercegovini. Dvadesetu godišnjicu ovog sporazuma, Friedrich-Ebert-Stiftung BiH je uzela kao povod da se analiziraju i diskutuju uspjesi ovog sporazuma, ali i trenutni izazovi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Rezultati tih nastojanja su se našli u publikaciji  „Naslijeđe mira: Bosna i Hercegovina 20 godina poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma“, koja nudi detaljnu analizu aktuelnog socijalno-ekonomskog stanja.
Deset uglednih autora/ica ispituju pozadinu neuspjele transformacije države, pri čemu su ih vodila pitanja koji su uzroci političke stagnacije, socijalnih neprilika i stagnacije na putu ka EU? U kojoj mjeri je Dejtonski ustav zaslužan za kontinuirani reformski zastoj u BiH ili se dejtonska struktura koristi za opravdanje izostanka reformi, te koje su opcije za pozitivni razvoj u okviru dejtonskog konteksta? Predstavljanju studije su prisustvovali predstavnici/e ambasada u BiH, predstavnici/e parlamenata i predstavnici/e nevladinih organizacija.


Završen program "Političke akademije"

Treći, ujedno i završni kurs Političke akademije, koju Friedrich-Ebert-Stiftung organizuje u saradnji sa Nezavisnim univerzitetom Banjaluka i Centrom za studentsku demokratiju, održan je u Banjaluci  1. i 2. oktobra 2015. godine.

Program trećeg kursa obuhvatio je predavanja i praktične vježbe o Evropskoj uniji. Učesnici su imali priliku u okviru više diskusija sa parlamentarcima, uglednim profesorima, političarima i novinarima iz BiH i regiona da čuju argumente za i protiv Evropske unije.


Politički kafe o evropskim pitanjima

U prepunoj Sali Narodne skupštine Republike Srpske na Političkom cafeu o evropskim pitanjima u Banjaluci 1. oktobra 2015, koji je Friedrich-Ebert-Stiftung organizovala u saradnji sa Klubom studenata Fakulteta političkih nauka i Političkom akademijom, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić istakao kako je uvjeren je da Evropa sada smatra da i zemlje zapadnog Balkana treba da budu dio Evropske unije i to skorije nego što se mislilo, što je ohrabrujuće i za Bosnu i Hercegovinu.
Zastupnik SDP-a Hrvatske u Evropskom parlamentu Tonino Picula je istakao kako jepogled iz Brisela na BiH je drugačiji, jer da nije tako ne bi prije nekoliko mjeseci bio dogovoren jedan novi pristup, ponuda BiH, da se neki uvjeti stave s strane, a da se naglasi ono što zemlja može savladati.
Hrvatski ambasador u BiH Ivan del Vechio potcrtao je značaj podrške koju će Hrvatska pružiti našoj zemlji na evropskom putu. U EU Cafeu su sudjelovali parlamentarci, predstavnici izvršne vlasti entiteta, studenti, predstavnici civilnog društva.


Okrugli sto: „Mediji i pomirenje“

Kako su novinari odgovorni za prenošenje konflikta, odgovorni su i da govore o pomirenju, zaključeno je na okruglom stolu  „Mediji i pomirenje“, koji je Friedrich-Ebert-Stiftung organizovala sa Klubom novinara Banja Luka Udruženja „BH Novinari“ u Banjaluci, 20. septembra 2015. godine.

Također je istaknuto kako novinari ne treba da šute i čekaju da se situacija sama promijeni, te da je prvi korak na putu ka pomirenju početi stvari i događaje nazivati svojim imenom. Novinari nemaju pravo da se poistovjećuju sa svojim narodom bez ikakvog kritičkog promišljanja, ma kako to u vremenu korporativnog novinarstva bilo teško, još je jedan od zaključaka ovog skupa. 


Regionalna konferencija: “Kritička kultura sjećanja – između sjećanja, poricanja i zaborava”

Kritički odnos prema prošlosti bila je tema regionalne konferencije: “Kritička kultura sjećanja – između sjećanja, poricanja i zaborava”, koju je Friedrich-Ebert-Stiftung organizovala u saradnji sa Centrom za demokratiju i tranzicionu pravdu u Banjaluci, 18. septembra 2015. godine.
Učesnici konferencije su zaključili kako se prošlost kod nas doživljava kao prostor za njegovanje zaborava, te da veliki broj ljudi sasvim dobro živi u lažnim sjećanjima i nema potrebu da se nešto sa tim učini. Kultura sjećanja podrazumijeva proces u kojem se njeguje osjećaj za drugoga, nastojanje da se prepozna zlo i da se stvori empatija za drugoga. Kako se kod nas u školama uče različite istine, tako se djeca odgajaju za buduće konflikte ili u najmanju ruku na taj način gradimo veliku etničku distancu među njima.

Kompletnu publikaciju u PDF-u možete preuzeti na linku “Publikacije 2015”.


Razgovor o ljevici: "Identitet, kriza i izazovi u Bosni i Hercegovini danas“

Friedrich-Ebert-Stiftung i Forum sindikalnih aktivista i aktivistica SDP BiH su 18.09.2015. održali panel-diskusiju na kojoj su ugledni/e bosanskohercegovački intelektualci/ke kroz dinamičnu i interaktivnu diskusiju razgovarali/e o temeljnim vrijednostima i principima ljevice danas. Fokus diskusije bio je na potencijalu ljevice da mobiliše snage za društvene promjene koje su nephodne za izgradnju BiH kao dobrog društva.

Jedan od zaključaka ove diskusije je da je ljevica u krizi u cijeloj Evropi, ne samo u BiH. Njen najveći unutrašnji neprijatelj je nacionalizam, a najveću vanjsku prijetnju predstavlja neoliberalizam. Ključni izazov za stranke ljevice je da zadrže norme države socijalnog blagostanja prilikom sprovodjenja mnogih najavljenih socio-ekonomskih reformi. Samo kroz dobre javne politike ljevica će uspjeti vratiti povjerenje i okupiti ljude.
Tom prilikom predstavljena je nova publikacija “Razgovor o ljevici: Identitet, kriza i izazovi u Bosni i Hercegovini danas“. Cilj ove knjige je da kroz otvorenu i dinamičnu debatu, u kojoj učestvuju različiti društveni akteri, utiče na razvoj ljevičarskog diskursa kao i na oblikovanje i ocjenu javnih politika u društvenom, političkom i ekonomskom kontekstu Bosne i Hercegovine.

Kompletnu publikaciju u PDF-u možete preuzeti na linku “Publikacije 2015”.


Uspješno realizirana prva "Ljetna škola sjećanja"

Imajući u vidu da su u bosanskohercegovačkom društvo i dalje prisutna različita tumačenja i interpretacije dešavanja devedesetih godina, Friedrich-Ebert-Stiftung je početkom septembra, zajedno sa Istraživačko-dokumentacionim centrom organizovala prvu Ljetnu školu sjećanja.

Škola je imala za cilj da okupi mlade ljude zainteresirane za kulturu sjećanja i da im kroz nekoliko predavanja istaknutih univerzitetskih profesora ponude teorijska znanja o kulturi sjećanja, jačajući na taj način njihove kompetencije za dalji rad u ovoj oblasti.


Kratka analiza: “Masa bez broja i plana povratka”

Prema podacima EUROSTAT-a BiH godišnje napušta oko 20.000 ljudi i taj trend je u porastu. U 51 zemlji svijeta živi oko 1,9 miliona bh. iseljenika, što je polovina ukupnog procijenjenog broja  stanovnika BiH iz 2013.  godine. Precizni podaci o tome ko napušta BiH i koliko je visokoobrazovanih kadrova i stručnjaka napustilo našu zemlju, nažalost, ne postoje, ali relevantne međunarodne institucije navode da se po negativnom trendu odljeva mozgova BiH nalazi na dnu svjetske ljestvice. Ko odlazi, a ko ostaje? Koji su uzroci odlaska, a koje posljedice?

Odgovore na ova pitanja potražite u tekstu na ovom linku ovdje.